Ubuyobozi bw’Akarere ka Nyamagabe bwashimye uruhare rwa WFP mu guteza imbere imibereho y’impunzi n’abaturage
Kuri uyu wa 15 Kamena 2026, Umuyobozi w’Akarere ka Nyamagabe, Bwana Hildebrand NIYOMWUNGERI, yakiriye itsinda ryaturutse mu Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Biribwa (WFP) mu Rwanda no muri Swiss Development Cooperation ryari riyobowe na Bwana Andrea Bagnoli, Umuyobozi wa Banki y’Isi mu Rwanda.
Ryagiriye uruzinduko rw’akazi mu Karere ka Nyamagabe rugamije kureba uko gahunda zitandukanye zishyirwa mu bikorwa ku bufatanye n’Ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku Biribwa (WFP), by’umwihariko mu Nkambi y’Impunzi ya Kigeme.
Mu biganiro byahuje impande zombi, hagarutswe ku bufatanye buri hagati y’Akarere ka Nyamagabe na WFP mu bikorwa bitandukanye byo guteza imbere imibereho myiza y’abaturage n’impunzi. By’umwihariko, harebwe gahunda y’imirire (Nutrition Program) igamije kongera umusaruro w’imboga zifashishwa muri gahunda yo kugaburira abana ku ishuri (School Feeding Program), no gufasha abaturage kubona inyungu binyuze mu bikorwa by’ubuhinzi.
Mu ijambo rye, Umuyobozi w’Akarere ka Nyamagabe, Bwana Hildebrand NIYOMWUNGERI, yashimye ubufatanye bwiza Akarere gafitanye na WFP ndetse n’abafatanyabikorwa batandukanye.
Yagize ati: “WFP ni umwe mu bafatanyabikorwa bafite uruhare rukomeye mu kuzamura imibereho y’impunzi n’abaturage batishoboye bo mu Karere kacu. Gahunda zitandukanye dufatanyamo, zirimo izijyanye n’imirire, ubuhinzi no kwihangira imirimo, zikomeje gutanga umusaruro ufatika kandi zifasha abaturage kwigira no kwiteza imbere.”
Uru ruzinduko rwakomereje mu kigo cy’imirire cya WFP giherereye mu Nkambi y’Impunzi ya Kigeme, aho itsinda ryaganiriye n’abagenerwabikorwa ndetse n’abayobozi b’impunzi ku musaruro w’izi gahunda z’ubufasha, ibyagezweho ndetse n’imbogamizi zigihari kugira ngo hafatwe ingamba zo kuzikemura.
Bwana Andrea Bagnoli, wari uyoboye itsinda ry’abahagarariye Swiss Development Cooperation, yashimye uburyo gahunda zishyirwa mu bikorwa ku bufatanye n’inzego zitandukanye zitanga umusaruro ugaragara ku mibereho y’abaturage.
Yagize ati: “Twishimiye ibyo twabonye muri uru ruzinduko. Ibikorwa birimo guteza imbere imirire, ubuhinzi n’indi mishinga yo kwihangira imirimo bigaragaza ko ubufatanye hagati y’abafatanyabikorwa, inzego za Leta n’abaturage bushobora gutanga ibisubizo birambye ku bibazo by’imibereho.”
Itsinda kandi ryasuye ibikorwa bitandukanye biteza imbere imibereho myiza y’abaturage birimo ubworozi bw’inzuki n’ubuhinzi bw’ibihumyo, aho ryagaragarijwe uruhare rwabyo mu kongera ubushobozi bw’abaturage bwo kwihangira imirimo no kwinjiza amafaranga.
Mu gusoza uruzinduko, basuye Koperative CODUMU ikorera ibikorwa by’ubuhinzi mu gishanga cya Mushishito. Iyi koperative ihuriwemo n’impunzi n’abaturage bo mu gace ikoreramo, ikaba ari urugero rwiza rw’ubufatanye bugamije guteza imbere imibereho myiza no kubaka ubudaheranwa hagati y’impunzi n’abaturage bazakiriye.
Ubuyobozi bw’Akarere ka Nyamagabe bwagaragaje ko buzakomeza gukorana bya hafi na WFP ndetse n’abandi bafatanyabikorwa mu gushyira mu bikorwa gahunda zigamije guteza imbere imibereho myiza y’abaturage no kubaka iterambere rirambye.